Od pamtivijeka je poznata velika gostoljubivost Hrvata prema svim gostima koji dolaze s poštenim namjerama.
Budući da su Križevci jedan od najstarijih gradova u sjevernom dijelu Hrvatske, Križevčani prednjače u tome i o njihovoj gostoljubivosti se uvijek rado priča – naš čovjek je, za proveseliti se, razbiti monotoniju svakodnevice lako znao naći povoda da to učini, ali je to uvijek bilo u društvu veselih prijatelja i na način da svakome ostane u sjećanju.
Upravo na tome počivaju Križevački štatuti – skup jedinstvenih pravila i regula ponašanja u veselim društvima uz razne vinske svečanosti. Jer, da bi se na pučkim veselicama sve poštivalo, nikoga ne vrijeđalo i da ne bi bilo pijanih, tu su bili Križevački štatuti, jedina pisana pravila lijepog ponašanja za stolom, koja se spominju još od 18. st., a bez kojih je prava zabava i veselica bila teško zamisliva.
Osim toga, Štatuti imaju i u domoljubnom, sociološkom i književnom smislu vrijednost, što proizlazi iz činjenice da se, prema Štatutima, u svakom društvu moraju održati tri zdravice: „zdravica domovini, pajdašiji i lepšem spolu“, a pri izgovaranju se njegovao stari, „cifrasti“, način govorenja.
Dva su osnovna pravila kojih se drže „Štatuti“. Prvo kaže „da je živa istina kako vince razblažuje i razveseljuje čovjeka, da iz njega čini društvenjaka i veseljaka, a mnoge brige mu umanjuje i uljepšava“. Ali drugo pravilo govori „da vino i svako žestoko piće ako se troši nerazumijevanjem i prekomjernošću ne samo da truje i razara naš život, nego čini čovjeka nečovjekom i dovodi do mnogoga duševnoga i tjelesnoga zla.“
Stoga, kaže dalje, „budimo prijatelji vesele pobratimske društvenosti, učvršćujmo staru hrvatsku gostoljubivost, ne tuđimo se od čestitoga i trijeznoga domaćeg pajdaštva, ali bježimo kao od kuge od svake prekomjernosti koja ubija ozbiljan polet i zanos, a prouzrokuje mnogo zla.“
Križevački štatuti dakle zagovaraju ponajprije veselje i radost u dobrom društvu gdje se njeguju prijateljstva, gostoljubivost i dobri međuljudski odnosi, ali izričito upozoravaju da se pijenje vina i žestokih pića čini s razumom, jer sve što se radi preko mjere nije dobro ni za pojedinca, a niti za društvo.
- Križevački štatuti - tekst.pdf
